Pistoletto, Kounellis, Abramović: Znaju li Sarajke i Sarajlije koliko vrijedi naš Ars Aevi?
Historija
Projekat Ars Aevi u decembru prošle godine obilježio je 30 godina svoga postojanja.
O njegovoj važnosti za Sarajevo, ali i Bosnu i Hercegovinu dovoljno govori činjenica da je nastao u jeku ratnih zbivanja u našoj zemlji, a da su umjetnička djela za budući Muzej savremenih umjetnosti donirali neki od najuglednijih domaćih i međunarodnih savremenih umjetnika.
Na početku opsade Sarajeva ideju o osnivanju Kolekcije Ars Aevi pokrenuo je Enver Enjo Hadžiomerspahić. U noći, 27. aprila 1992. godine, bombardovan je i zapaljen Olimpijski muzej, a Hažiomerspahić je zapisao generalni koncept projekta Ars Aevi:
'Sarajevo poziva najpoznatije umjetnike svijeta da svojim reprezentativnim djelima formiraju kolekciju njihovog Muzeja savremene umjetnosti u Sarajevu'.
Na impresivnom spisku umjetnica i umjetnika nalaze se Michelangelo Pistoletto, Joseph Kosuth, Joseph Beuys, Bizhan Bassiri, Maja Bajević, Jusuf Hadžifejzović, Jannis Kounellis, Marina Abramović, Braco Dimitrijević, Ilya Kabakov, Bill Viola, Cindy Sherman, Daniel Buren, Anish Kapoor, Hidetoshi Nagasawa...
Kolekcija Milano
U periodu od 1994. do 1999. godine nizom od 14 individualnih izložbi održanih u Centru savremene umjetnosti Spazio Umano Milano formiran je prvi nukleus Kolekcije Ars Aevi.
Umjetnički direktor, osnivač ovog nukleusa, Enrico R. Comi pozvao je Michelangela Pistoletta da svojim djelom La Porta dello Specchio otvori vrata procesu formiranja kolekcije Muzeja savremene umjetnosti u Sarajevu. Prva izložba 'Kolekcije Milano' otvorena je u oktobru 1994. godine.
Pistoletto je jedan od utemeljitelja umjetničkog pokreta Arte povera. Osim u Sarajevu, njegova djela se nalaze u zbirkama vodećih muzeja moderne i savremene umjetnosti te u privatnim zbirkama otvorenim za javnost.
To uključuje muzeje i institucije kao što su Tate Modern u Londonu, Museum of Modern Art (MoMA) u New Yorku, Palacio de Cristal u Madridu, Galleria Nazionale d’Arte Moderna u Rimu, Ludwig Museum u Budimpešti, Centre Georges Pompidou u Parizu, i mnoge druge.
Kolekcija Prato
Na poziv umjetničkog direktora Muzeja savremene umjetnosti Luigi Pecci u Pratu, Brune Corà, deset umjetnika formira novu jedinicu Kolekcije Ars Aevi. Kolekcija Prato predstavljena je u Muzeju Luigi Pecci u Pratu u ljeto 1996. godine. Svoje djelo Senza Titolo za Kolekciju je donirao i Jannis Kounellis.
Kounellis je također bio dio italijanskog pokreta Arte Povera, a sarajevska publika dobro pamti i instalaciju "12 vrata" postavljenu u ljeto 2004. godine u još neobnovljenoj Vijećnici.
Kounellis je izlagao u najznačajnijim muzejima širom svijeta: Museum of Contemporary Art (Chicago), Museo Luigi Pecci (Prato); Stedelijk Museum (Amsterdam), Centro d' Arte Reina Sofia (Madrid); Museo di Arte Contemporanea (Rivoli) te na najznačajnijim svjetskim izložbama kao što su Venecijansko bijenale i Dokumenta.
Kolekcija Ljubljana
Treći nukleus Kolekcije Ars Aevi formiran je u Ljubljani. Direktorica Moderne galerije Ljubljana Zdenka Badovinac 1996. godine poziva umjetnike da s trinaest umjetničkih djela kreiraju Kolekciju Ljubljana.
Svoj rad Cleaning the Mirror tada je donirala Marina Abramović, najpoznatija umjetnica performansa na svijetu. Ukoliko i niste fan savremene umjetnosti za njeno ime ste čuli, o Marini Abramović razgovarale su čak i protagonistice planetarno popularne serije Sex i grad.
Na početku karijere održavavala je performanse Rhythm 10, Rhythm 5, Rhythm 4 i Rhythm 0 u Rimu, Beogradu, Milanu i Napulju. Od 1976. do 1988. stvarala je s njemačkim umjetnikom Ulayem.
Za Venecijansko bijenale 1997. angažiralala ju je tadašnja država Srbije i Crne Gore, no s njima se razilazi pa onda u italijanskom paviljonu izvodi svoj performans Balkan Baroque u kojem četiri dana po šest sati čisti životinjske kosti od mesa i krvi koji se ne daju očistiti, a uz to je pjevala, plakala i pričala priče o nekadašnjoj domovini. Za performans je dobila Zlatnoga lava.
Na performansu The Artist Is Present iz 2010. godine više od 716 sati provela je sjedeći u muzeju dok su joj nasuprot za stolom sjedali potpuni stranci, prepuštajući se vlastitim osjećajima. Performans je u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) vidjelo 850.000 posjetitelja, a izrodio je društvenim fenomenom Marina Abramović Made Me Cry.
Kolekcija Venecija
Na Venecijalnskom bijenalu 1997. godine formirana je Kolekcija Venecija. Projektu Ars Aevi pridružilo se devet novih umjetnika koje je okupila umjetnička direktorica Chiara Bertola. Ova izložba bila je uvrštena u službeni program Venecijanskog bijenala.
Julian Opie donirao je djelo koje nosi naziv Baroque Tower No1.
Njegovi radovi dio su Nacionalne galerije portreta u Londonu, galerije Tate, Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku, ICA Boston, Essl kolekcije u Beču, IVAM u Španiji, Muzeja Izraela u Jeruzalemu i Muzeju umjetnosti grada Takamatsua u Japanu.
Kolekcija Beč
Umjetnički direktor Muzeja moderne umjetnosti Stiftung Ludwig Wien Lóránd Hegyi u oktobru 1998. godine pozvao je 46 umjetnika iz svih dijelova svijeta da postave svoja djela za novu Kolekciju Ars Aevi u izložbenim prostorima ovog muzeja.
Među njima su bila i tri bosanskohercegovačka umjetnika, Braco Dimitrijević (Heralds of Post History), Nebojša Šerić Shoba (Untitled)i Dejan Jokanović Toumin (If You are Looking for Hell...).
Bracu Dimitrijevića nazivaju 'ocem konceptualne umjetnosti', a šestog aprila ove godine dodijeljen mu je i počasni doktorat Univerziteta u Sarajevu.
Izlagao je širom svijeta, a samo neke od lokacija su Tate galerije i Institut za moderne umjetnosti u Londonu, Kunsthalle Bern, Museum Ludwig u Kölnu, Kunsthalle Dusseldorf, Muzej modernih umjetnosti (MUMOK) u Beču, Državni ruski muzej u Sankt Peterburgu, Xin-Dong Cheng prostor savremene umjetnosti u Pekingu, Musée d'Orsay u Parizu i Muzej moderne umjetnosti u Milanu (Galleria d'Arte Moderna, Milan).
Radovi Brace Dimitrijevića nalaze se u 80 javnih kolekcija širom svijeta: Tate Gallery London, MoMA Muzej moderne umjetnosti New York, MNAM Center Pompidou, Britanski muzej London, Ludwig Museum Cologne...
Pažnju onih se prvi put susreću s Kolekcijom Ars Aevi privlači rad još jednog Sarajlije - Nebojše Šerića Shobe.
Osim djela koje je dio Kolekcije Beč i ICAR konzerve koja je smještena na parceli budućeg Muzeja Savremene umjetnosti Sarajevo, njegov rad se mogao vidjeti i u mnogobrojnim muzejima i galerijama širom svijeta (Muzej Moderne Umjetnosti u Parizu, Muzej moderne umjetnosti Štokholm, Muzej moderne umjetnosti New York...).
Dean Jokanović Toumin također je rođen u Sarajevu.
U proteklim decenijama učestvovao je na izložbama i realizirao umjetničke projekte pod okriljem prestižnih svjetskih institucija umjetnosti, poput Venecijanskog bijenala, Bijenala u San Paolu, Bijenala u Valensiji, Fodacije Juan Miró, Museum moderner Kunst Stiftung Ludwig u Beču, San Francisco Museum od Modern Art...
Kolekcija Sarajevo
Pod umjetničkim rukovodstvom Izete Građević formirana je "Kolekcija Sarajevo". Ova kolekcija sadrži djela najeminentnijih savremenih umjetnika iz Bosne i Hercegovine (Edin Numankadić, Nusret Pašić, Mustafa Skopljak i Danica Dakić) i rad Theater of Shadows Christiana Boltanskog koji je ovaj umjetnik postavio u Sarajevu 1994. godine, za vrijeme opsade grada. Radovi su nastali u periodu od 1994. do 1997. godine.
Kolekcija Open Space
Ars Aevi "Kolekcija Open Space", također je formirana u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Meliha Husedžinović, Ingamay Beck, Muhamed Karamehmedović, Chiara Bertola i Azra Begić u Kolekciju Ars Aevi uvrstili su djela devet umjetnika. Ovu kolekciju čine radovi Jusufa Hadžifejzovića, Radoslava Tadića, Ante Kajinića, Emila Vedove, Jana Hafstroma, Enesa Sivca, Fikreta Libovca, Franje Likara i Halila Tikveše.
Kolekcija Bolognano
U periodu od 1999. do 2003. godine, Lucrezia De Domizio Durini, izabrala je djela šest umjetnika koji su formirali "Kolekciju Bolognano".
U Kolekciji se nalazi i djelo Josepha Beuysa Olivestone – 100 Bottiglie di Olio – F. I. U., nastalo u okviru umjetnikovog projekta "Difesa della Natura" (Odbrana prirode).
Beuyes je bio jedna od najutjecajnih ličnosti savremene umjetnosti, a njegovi radovi izlagani su širom svijeta: od Venecijanskog bijenala i Kaselskih dokumenata do Guggenheim muzeja u New Yorku i Seibu muzeja u Tokiju.
Kolekcija Rendez-vous
U Sarajevu je 2001. godine realiziran niz od šest izložbi "Rendez-vous Ars Aevi" na kojim su sudjelovali po tri umjetnika, jedan iz Sarajeva, jedan s Istoka i jedan sa Zapada. Sa ovih 18 djela, mladi umjetnici formirali su zaseban nukleus pod nazivom "Kolekcija Rendez-vous 2001". Selektori ovih izložbi bili su umjetnički direktori nukleusa Kolekcije Ars Aevi.
Rad Fortune Teller Šejle Kamerić dio je navedene Kolekcije.
Jedan drugi rad bosanskohercegovačke umjetnice možete pogledati u Londonu. Naime, Bosnian girl - Bosanska dio je stalne postavke londonske Tate Modern galerije.
Kolekcija Istanbul
U martu 2007. godine, kroz saradnju sa gradom Istanbulom i Centrom za suvremenu umjetnost Beral Madre, Ars Aevi Kolekcija je obogaćena još jednim nukleusom, Kolekcijom Istanbul koju su svojim djelima formirali 13 internacionalno priznatih umjetnika: Steve Sabella (Jeruzalem), Wafaa Yasin (Galileja), Sanan Aleskerov (Baku), Lamia Joreige (Bejrut), Vahram Aghasyan (Erevan), Khaled Hafez (Kairo), Shalva Khakhnasvili (Tbilisi – Pariz), Farhad Moshiri (Teheran), Dilek Winchester (İstanbul), grupa Xurban (Istanbul – İzmir - New York) i Andrej Đerković (Sarajevo).
Kolekcija Podgorica
U povodu obilježavanja 20 godina Projekt Ars Aevi 2012. godine predstavljena je nova kolekcija za Ars Aevi. Umjetnici iz cijelog svijeta prihvatili su poziv Petra Ćukovića, prestižnog kritičara umjetnosti i umjetničkog direktora Kolekcije Podgorica, da se priključe Projektu Ars Aevi i daruju svoja djela za budući sarajevski Muzej.
Kolekciju Podgorica čine radove Grupe Plavi nosevi (Rusija), Olega Kulika (Rusija), Raše Todosijevića (Srbija), Ilije Šoškića (Crna Gora/Italija), Jelene Tomašević (Crna Gora), Vlade Marteka (Hrvatska), Natalije Vujošević (Crna Gora) i Milije Pavićevića (Crna Gora).
Ars Aevi danas
Kolekcija se danas smatra jednom od najznačajnijih zbirki savremene umjetnosti u Jugoistočnoj Evropi, u Sarajevo je stigla davne 1999., a od 2002. godine čeka se na izgradnju Muzeja.
Umjetnička djela, u formi Art Depoa, trenutno su postavljena u prostorijama trećeg i četvrtog nivoa sarajevske Vijećnice.
Podsjetimo, slavni italijanski arhitekta Renzo Piano je 2001. godine predstavio arhitektonske projekte, a 2002. godine darovao je Sarajevu i pješački most Ars Aevi.
U blizini mosta nalazi se i lokacija na kojoj bi jednog dana trebao biti Muzej savremene umjetnosti Sarajevo.
Ponovit ćemo vam još jednom neka od imena: Michelangelo Pistoletto, Joseph Kosuth, Joseph Beuys, Bizhan Bassiri, Maja Bajević, Jusuf Hadžifejzović, Jannis Kounellis, Marina Abramović, Braco Dimitrijević, Ilya Kabakov, Bill Viola, Cindy Sherman, Daniel Buren, Anish Kapoor, Hidetoshi Nagasawa... Ne moramo ih tražiti po svjetskim metropolama, oni su tu, samo su, nažalost na čekanju.